Znanstveni kolokvij „Život i djelo fra Marka Japundžića“





 U slavonskim Drenovcima, rodnome mjestu fra Marka Japundžića, TOR (1914. – 2000.), franjevca trećoredca, u općinskoj narodnoj knjižnici, održan je 22. veljače 2019. znanstveni kolokvij o njegovu životu i djelu. Kolokvij su organizirali Udruga „Duhovno hrašće“ iz Drenovaca, Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša i Institut za ekumensku teologiju i dijalog „Juraj Križanić“ Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Na skupu je bilo više od četrdeset sudionika, među kojima su uz rodbinu fra Marka i župljane bila i desetorica redovnika naše Provincije iz samostana u Odri, u kojem je fra Marko živio posljednjih dvadeset godina poslije povratka iz Rima, iz samostana sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu i iz samostana u Belišću. Sudionike kolokvija su na početku pozdravili predstavnici domaćina i organizatora: Andrija Matić, predsjednik Udruge „Duhovno hrašće“, fra Ivo Martinović, provincijal i prof. dr. Jure Zečević, predstojnik Instituta „Juraj Križanić“. Provincijal je ponajprije zahvalio organizatorima što su otkrili i što „poštuju, vrednuju i promiču fra Markov ljudski, franjevački i svećenički lik i njegovo znanstveno djelovanje“. Istaknuo je da fra Marko nije bio samo veliki znanstvenik nego i „skromni fratar i svećenik koji je živio za svoju Provinciju i glagoljicu“ i koji je „u jednostavnosti i poniznosti služio Crkvi i Redu istražujući identitet naše Provincije i bogatu crkvenu liturgijsku baštinu“, sačuvavši do kraja života svoju „slavonsku širinu duha i otvorenosti prema svakome“.
Predavači s nekoliko fakulteta, sa Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, uključujući i akademika Stjepana Damjanovića, održali su osam izlaganja i u njima produbili i približili bogat i plodonosan životni put dr. fra Marka Japundžića, osobito njegovo proučavanje glagoljske baštine i doprinos na području ekumenizma. Prvom dijelu programa predsjedao je prof. dr. Jure Zečević, a drugome dijelu mr. Vera Erl iz Osijeka. Za kolokvij je tiskana i brošura sa sažetcima svih izlaganja.
Mr. Vera Erl i doc. dr. Antun Japundžić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu, daljnji rođak fra Marka, održali su izlaganje „Fra Marko Japundžić, njegov rod i njegovi Drenovci“. Fra Markov otac Ilija, rođen u Bošnjacima, potomak je doseljenika iz Like u drugoj polovici 19. st. koji se priženio u starosjedilačku obitelj Dominković u Drenovcima, u kojima se 1914. g. rodio fra Marko. Drenovci su u to vrijeme bili veliko i razvijeno selo s oko tri tisuće stanovnika.
Prof. dr. Milica Lukić s Filozofskog fakulteta u Osijeku održala je izlaganje „Odavno smo glagoljaši stari ili o glagoljašu i glagolizmu u Slavoniji“. Definiravši glagoljaštvo kao glagoljsku kulturu (pismo, jezik, pisanu baštinu, proučavanje i dr.) a glagoljizam kao vjerski i politički pokret u 19. stoljeću, prikazala je njihovu prisutnost na području Slavonije. Na nekoliko sakralnih objekata u Slavoniji pronađeni su tragovi glagoljskih natpisa iz posljednjih stoljeća srednjega vijeka, iz vremena prije dolaska Turaka, prije 1526. g. (npr. glagoljski natpis na kamenu, nađen prigodom iskapanja ruševina benediktinskog samostana u Rudinama kraj Požege).
Pročitano je izlaganje našeg bogoslova fra Mirka Miškovića, magistra teologije, „Glagoljaštvo u Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša“. U Provinciji se od njezinih početaka potkraj srednjeg vijeka u bogoslužju koristio hrvatski crkvenoslavenski jezik i liturgijske knjige pisane glagoljicom. Glagoljicom se pisalo i u svakodnevici redovničke zajednice te su u arhivu Provincije sačuvani razni spisi pisani tim pismom (inventari, knjige prihoda i rashoda, knjige posinovljenja i zavjetovanja, zbornici i dr.). U životu Provincije neki su se redovnici posebno posvećivali glagoljskoj baštini, npr. fra Stjepan Belić, prvi poznati službeno imenovani učitelj crkvenoslavenskog jezika, fra Antun Dragutin Parčić, kasnije svećenik Krčke biskupije, obnovitelj hrvatske redakcije crkvenoslavenskog jezika u 19. st., fra Marko Japundžić i fra Leonard Tandarić, vrsni poznavatelji i istražitelji te baštine iz prošlog stoljeća te povjesničari Provincije i glagoljaštva fra Stjepan Ivančić i fra Petar Runje. Za cjelovit prikaz glagoljaštva u Provinciji moguća su i potrebna još mnoga proučavanja baštine u posjedu naše zajednice.
Prof. dr. Petar Bašić, TOR, pročelnik Odjela za glagolizam spomenutog Instituta „Juraj Križanić“, održao je izlaganje „Životni put i djelo fra Marka Japundžića“, polazeći od opširnog intervjua s njim prigodom 75. godišnjice njegova života, objavljenog u Vjesniku franjevaca trećoredaca 1989. g. U cjelovitom pisanom izlaganju prikazat će se tri razdoblja njegova života: do odlaska u Rim (1951.), boravak u Rimu (do 1980.) i poslije povratka iz Rima. Osim toga nastojat će se skrenuti pozornost na one teme koje je on istraživao, a u kojima je ostavio otvoren put za daljnja istraživanja. Fra Marko Japundžić je bio član Odjela za hrvatski glagolizam od osnutka 1988. g.
Prof. dr. Jure Zečević, odrastao u Drenovcima kao i fra Marko, održao je izlaganje „Ekumensko djelovanje fra Marka Japundžića“. Radi se o važnoj temi jer se, kako reče u uvodu, „o fra Marku kao ekumenskom djelatniku i promicatelju ekumenizma u široj javnosti relativno malo zna“. Vlastito i neposredno iskustvo postojanja religijske i konfesionalne kršćanske heterogenosti u užem i širem okružju Drenovaca (islam i pravoslavlje) već ga je zarana suočilo s fenomenom različitosti na vjerskom području, naglasio je predavač. Studijem i doktoratom na Papinskom Istočnom institutu u Rimu postao je kompetentan za baštinu kršćanskog Istoka kao i za ekumenske odnose katolika s istočnim crkvama. Bio je imenovan članom pripravne Komisije Drugoga vatikanskog koncila za Istočne crkve te članom Komisije za obnovu liturgijskih knjiga za Istočnu Ukrajinsku Crkvu. Nakon povratka u domovinu bio je član Vijeća Biskupske konferencije Jugoslavije (kasnije i HBK) za ekumenizam i dijalog od 1983. do 1993. Prije izlaganja predavač je nazočne, na temelju građe iz fakultetskog arhiva, koju je prikazao u prigodnoj prezentaciji, upoznao sa fra Markovim studijem na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (1935. – 1941.). U nekim od upisanih kolegija fra Marko je zasigurno našao uporište za kasnija područja svog zanimanja i proučavanja, npr. u kolegijima: Glagoljska i ćirilska paleografija, Uporedno bogoslovlje i Opća crkvena povijest s osobitim obzirom na Slavene.
Izlaganje akademika Damjanovića, koji nije mogao doći, pod naslovom „Marko Japundžić o postanku glagoljice“ pročitala je dr. Tanja Kuštović, docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Fra Marko Japundžić je smatrao da je teorija po kojoj je glagoljicu oblikovao sv. Ćiril u 9. st. za potrebe misije među Slavenima podržavana iz političkih razloga i zalagao se da se čuju i drukčija mišljenja. Sam je bio uvjeren da je sv. Ćiril našao glagoljicu kod Hrvata i njome se poslužio pri svojoj slavenskoj misiji. U izlaganju je bila navedena i komentirana Japundžićeva glavna argumentacija.
Dr. Kuštović je zatim održala svoje izlaganje „Japundžićeva istraživanja hrvatskoglagoljskih liturgijskih tekstova“. U predavanju je prikazala dva njegova rada: „O predlošku evanđelistara najstarijega hrvatskoglagoljskog misala“ (iz prve četvrtine 14. st.) i „Glagoljski brevijar iz godine 1465.“ Ti su radovi njegov „prilog istraživanju liturgijskoga dijela hrvatskoglagoljske baštine i pokazuju (…) koja su ga pitanja u vezi s njima osobito privlačila“, istaknula je.
Dr. sc. Vera Blažević Krežić, poslijedoktorandica s Filozofskog fakulteta u Osijeku, održala je izlaganje „Tužna stranica knjige o povijesti hrvatskoga glagolizma ili Marko Japundžić o hrvatskim liturgijskim jezicima 18. stoljeća“. Istaknula je da je bio „dobar poznavatelj hrvatskoglagoljskih liturgijskih tekstova 14. i 15. stoljeća“, ali se, obranivši doktorsku disertaciju o Mateu Karamanu (1700. – 1771.), posebno zanimao i „za proces rusifikacije (istočnoslavenizacije) koji je tijekom 17. i 18. stoljeća zahvatio hrvatski (novo)crkvenoslavenski jezik“. No, istraživao je i narodni tip hrvatskoga liturgijskoga jezika u 18. stoljeću „polazeći od prevoditeljske djelatnosti Dubrovčanina Stjepana Rusića“, Karamanova suvremenika. Stoga je fra Marko „svojim istraživačkim radom podupirao model cjelovitoga konceptualiziranja hrvatskoga glagoljaštva (i glagolizma) kao jezičnoga, književnoga i kulturnoga projekta sazdana od srednjovjekovnih i novovjekovnih (pod) razdoblja“. „Njegovi su zaključci trajno upisani u povijest hrvatske filologije, što mogu potvrditi radovi uvaženih hrvatskih paleoslavista“, kazala je između ostalog dr. Blažević Krezić.
Nakon niza izlaganja prikazana je prezentacija „Uz 105. godišnjicu rođenja o. Marka Japundžića“, koju je pripremila Drenovčanka Katica Branka Katalinić, u kojoj je uz ilustracije iznijela njegov životni put. U njoj se između ostalog moglo doznati da je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman 1998. g. odlikovao fra Marka Japundžića za životno djelo Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića
Nakon izlaganja održana je i plenarna rasprava koju je moderirao dr. Jure Zečević i u kojoj su, uz izlagače sudjelovali i drugi nazočni. Potvrđeno je, upravo na Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, 22. veljače, kojeg je nedavno proglasio Hrvatski sabor, kako su fra Markova zaljubljenost u glagoljsku baštinu i njegovo marljivo i strpljivo proučavanje uzor i poticaj da ta baština danas još više prožme našu kulturu, da ju se čuva i njeguje i da ona sve više postaje važan vid hrvatske kulturne svijesti i identiteta.
Nazočnima se na kraju obratio i načelnik općine Drenovci prof. Jakša Šestić, zahvaljujući organizatorima, predavačima i braći franjevcima trećoredcima za pripremu kolokvija i za sudjelovanje. Izrazio je uvjerenje da je kolokvij pridonio osvjetljavanju osobe i djela Drenovčanina fra Marka Japundžića, poželio daljnji uspješan rad i izrazio podršku objavljivanju zbornika kolokvija i prijedlogu da se objavi zbornik fra Markovih radova i članaka o njegovu djelovanju.
Domaći župnik Željko Šimić je nakon kolokvija primio predavače i braću franjevce trećoredce na objed u župnoj kući. Na kraju se, na Blagdan Katedre sv. Petra, u župnoj crkvi sv. Mihaela Arkanđela, u zajedništvu sa župljanima slavila euharistija kojoj je predsjedao provincijal fra Ivo Martinović. On je u prigodnoj homiliji između ostalog rekao: „Drugo je pitanje Isus uputio izravno apostolima: \'A vi, što vi kažete, tko sam ja?\' Ovo je središnje i temeljno pitanje, kako za apostole, tako i za nas. (…) To nije formalno nego egzistencijalno pitanje za svakog vjernika i za svaku Bogu posvećenu osobu. Čuli smo Petrov odgovor: \'Ti si Krist-Pomazanik, Sin Boga živoga.\' Isus poručuje Petru i nama da su Petrove riječi dar Očeve objave i zato mu poručuje: Budući da ti je nebeski Otac udijelio taj posebni dar, na tebi ću sagraditi Crkvu svoju. (…) Slaveći današnji blagdan molimo za Petrova nasljednika papu Franju, biskupe, svećenike, redovnike, redovnice i sve vjernike da imaju snage odgovoriti Isusu tko je On za njih, molimo ga da nam udijeli čvrstu vjeru kako bismo je iskreno svjedočili pred ljudima i svijetom.“ Na kraju svete mise fra Ivo je u ime Provincije i braće zahvalio župniku za suradnju i podršku u organizaciji kolokvija i za njegovo velikodušno gostoprimstvo.

Fra Zvonimir Brusač 

Otvorite galeriju slika