Promocija: Knjige posinovljenja, novicijata i zavjetovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša otoka Krka (1717. - 1914.).





Pozivamo sve zainteresirane na promciju knjige autora Ivana Botice, Viinka Kovačića i Kristijana Kuhara koja će se održati 27. studenog 2015. u Malinskoj u prostorima hotela Malin s početkom u 18h.

Povijesno-jezični kontekst registarskih zapisa posinovljenja, novicijata i zavjetovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša otoka Krka od 1717. do 1914.

Registarski zapisi posinovljenja, novicijata i zavjetovanja franjevaca trećoredaca glagoljaša pružaju sitne podatke o životima stotina ljudi koji su između 1717. i 1914. bili vezani s trećoredskim samostanima na Krku. Taj je materijal, koliko god bio sitan, potreban u rekonstrukciji osobnih podataka, jezika, pisama, baštine i povijesti. Nastao je kronološkim vezanjem četiriju rukopisa triju trećoredskih samostana otoka Krka – Svete Marije u Glavotoku, sv. Marije Magdalene u Portu u Dubašnici i sv. Franje u Krku. Ovim se zapisima otkriva da su trećoredski kandidati bili pismeni i da su se u samostanima školovali u hrvatskoglagoljskoj, latinskoj i talijanskoj pismenosti. Preko njih su otkrili svoja svjetovna i redovnička imena, svoje podrijetlo i želju da budu Bogu i Crkvi vjerni, a u samostanu prihvaćeni. Ovo je djelo vrijedno muškoj trećoredskoj samostanskoj zajednici, koja je pojedinačno najbogatiji nasljednik glagoljske baštine u Hrvatskoj. U njemu će otkriti imena i prezimena, podrijetlo i broj svojih prethodnika. Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša ovo vrelo otkriva vrijedne podatke o redovničkoj formaciji kroz dva stoljeća njezine burne povijesti, napose običaj posinovljenja, ali i odgoj i zavjetovanje, o čemu se unatoč vrijednim istraživanjima osobito fra Stjepana Ivančića, fra Nikole Gregova, fra Petra Runje i mnogih drugih nije mnogo pisalo ni u trećoredskoj historiografiji. Zapisi su vrijedni crkvenoj povijesti jer otkrivaju – doduše na malom području – paradigmu višestoljetnoga rasta i razvoja redovničkih zvanja, modele redovničke formacije i prilagodbe redovničke zajednice općedruštvenim prilikama.

Djelo je vrijedno Krčanima jer će doznati iz kojih su sela i obitelji dolazili trećoredski kandidati i kakav je bio odaziv u određenim vremenima. Zapazit će snagu glavotočkoga i siromaštvo dubašljanskoga samostana. Konačno, djelo je vrijedno stručnjacima s područja paleografije i jezikoslovlja jer se u tim dvjestotinjak godina nastajalim zapisima prepleću i nižu glagoljska i latinična slova te hrvatski i talijanski jezik.