Otvorena vrata zagrebačke glagoljaške riznice





Druga Otvorena vrata zagrebačke glagoljaške riznice

U ova tri dana puno sam naučila. Najviše su mi se svidjele stare knjige i način kako se čuvaju. Bilo mi je zanimljivo kada smo gledali Bašćansku ploču. Jednom riječju bilo je fantastično!

Nera Hasan, 2.c, OŠ Voltino

Svakodnevni život u tekstovima pisanim kurzivnom glagoljicom
Druga Otvorena vrata zagrebačke glagoljaške riznice ove su godine počela u subotu 12. travnja 2014. u OŠ Frana Krste Frankopana, Ivanićgradska 24, tečajem kurzivne glagoljice. Pod vodstvom dr. sc. Grozdane Franov-Živković iz HAZU-a Zadar, tridesetak polaznika tečaja iz triju osnovnih škola učilo je kurzivnu glagoljicu kroz čitanje upisa iz matica rođenih i vjenčanih iz 17. i 18. st., te oporuke iz 18. st. Učenici i voditelji s radoznalošću su otkrivali zapise svojih predaka, uranjajući u njihov svakodnevni život. O prošlosti se više nije učilo iz riječi onih koji je pišu, prošlost su upoznavali sami čitanjem dokumenata-svjedoka vremena. Mnogi su otišli kućama obogaćeni spoznajom i o vlastitoj darovitosti za čitanje kurzivne glagoljice.


U potrazi za glagoljaškim blagom
Druženje je nastavljeno u četvrtak 24. travnja 2014. u Zbirci sadrenih odljeva fragmenata s nepokretnih spomenika arhitektonske plastike hrvatske kulturne baštine od IX. do XV. stoljeća (od predromanike do renesanse) Gliptoteke HAZU-a. Pedesetak mladih glagoljaša iz četiriju osnovnih škola proveli su sat i pol u igri, oživjevši kratkim predstavama kip sv. Jeronima, Valunsku ploču, Plominski natpis, reljef svetog Martina iz Senja, reljef s krstionice s likom hrvatskoga vladara, Bašćansku ploču. Igra je završila potragom za skrivenim slovima i odgonetavanjem pojma koji su slova sadržavala: da su pravo glagoljaško blago mladi glagoljaši.


Glagoljaška misa
Domaćini trećega dana susreta bili su franjevci trećoredci glagoljaši na Ksaveru. Pred crkvom svetoga Franje Ksaverskoga učenike glagoljaše i njihove voditelje iz sedam osnovnih škola u petak 25. travnja 2014. godine od pola devet ujutro čekali su fra Kristijan Kuhar i akademik Josip Bratulić. Nakon okupljanja, malo iza devet sati, u crkvi je počela sveta glagoljaša misa na staroslavenskome jeziku koju je predvodio fra Kristijan Kuhar, a pjevanje Mješoviti pjevački zbor „Bašćina“ Društva prijatelja glagoljice pod ravnanjem Anite Kaić Poslek. Zajedno moleći i pjevajući, učenici i njihovi voditelji ulazili su u srce glagoljaštva. U mjesto iz kojeg je sve poteklo. U svetom misnom prostoru oživjelo je tisuću godina hrvatske prošlosti. Ne čudi stoga duboka potresenost doajena glagoljaštva, čovjeka koji je obrazovao generacije profesora hrvatskoga jezika, akademika Josipa Bratulića. Svjedočili smo velikom trenutku, trenutku u kojem su mladi ljudi uhvatili za ruku svoju baštinu i poveli je sa sobom, ponijeli je u sebi.


Zagrebački glagoljaški vremeplov
Nakon svete mise dr. sc. Jelena Vignjević provela je mlade glagoljaše slikom i riječju kroz Zagreb kao riznicu glagoljaške baštine. Pripremila ih za Zagrebački glagoljaški vremeplov čiji su domaćini ove godine bili franjevci trećoredci glagoljaši na Ksaveru, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski državni arhiv, Knjižnica HAZU-a. Fra Kristijan Kuhar, Jelena Hotko, Ladislav Dobrica, Tamara Runjak otvorena su srca i uma dočekali mlade glagoljaše, upoznali ih s epigrafskim spomenicima, iznijeli pred njih originale i pretiske glagoljičnih knjiga i rukopisa i pričom ih pratili tijekom njihovoga putovanja kroz knjižnicu Samostana franjevaca trećoredaca glagoljaša, Zbirku kamenih spomenika Hrvatskoga povijesnog muzeja, Zbirku „Glagolitica“ Hrvatskoga državnog arhiva i Zbirku starih i rijetkih knjiga Knjižnice HAZU-a. Putovanje je nastavljeno posjetom Bašćanskoj ploči u auli HAZU-a, turističkim obilaskom središta Zagreba pod vodstvom Doris Kunkera i Samie Zitouni, koju je učenicima darovala Turistička zajednica grada Zagreba, a završilo okruglim stolom u velikoj dvorani Matice hrvatske gdje su mladi glagoljaši jedni drugima predstavili ustanove u kojima su bili, te epigrafske spomenike, knjige i rukopise s kojima su se u njima družili. Posebno su dojmljivi u svojim izlaganjima bilo najmlađi sudionici projekta, učenici drugoga c razreda OŠ Voltino.
 

Zagrebački glagoljični suvenir
Projekt je završio radionicama. O viđenom i naučenom pričalo se rukama na radionici freskoslikarstva, filcanja vune, oslikavanja odjeće, šivanja i vezenja torbica, stvaranja azbukvidnjaka od slame, oblikovanja glagoljičnih slova čarolijom papira. Nastale su freske, licitarska srca od vune, knjiga glagoljičnih slova od slame koja je izabrana ove godine za zagrebački glagoljični suvenir, slova-umjetnička djela od papira, oslikane haljine i tunike, glagoljične torbice. Oživjela su stara slova u dimenziji sadašnjosti. Postala zanimljiva običnoj svakodnevici. Ušla su u život mladih glagoljaša. Za kraj izložba radova. Uživanje u vlastitom stvaralaštvu. Podjela dojmova, druženje s vitezovima Reda Čuvara grada Zagreba kroz zabavno-edukativnu predstavu srednjovjekovne oživljene povijesti "Gloria hospitalis" i želja da sve ovo sljedeće godine ponovimo.


Za kraj
Ovogodišnja Otvorena vrata zagrebačke glagoljaške riznice organiziralo je Društvo prijatelja glagoljice u suradnji s Povijesno-glagoljaškom skupinom „Zagrebački glagoljaši“ OŠ Ivana Gorana Kovačića, Glagoljaškim središtem „Frankopan“ OŠ Frana Krste Frankopana i Udrugom „Glagoljaška mladež“ pod pokroviteljstvom Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Staroslavenskog instituta, Instituta za ekumensku teologiju i dijalog „Juraj Križanić“ Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Nadbiskupijskoga pastoralnoga instituta. U projektu je sudjelovalo više od stotinjak učenika iz osam osnovnih škola: iz OŠ Ljudevita Modeca iz Križevaca pod vodstvom Martine Valec-Rebić, prof., OŠ Dobriše Cesarića pod vodstvom vjeroučiteljice Jeniđe Maroević-Kulaga , OŠ Voltino pod vodstvom Ksenije Gluhak, dipl. učiteljice razredne nastave i Maje Sučević, prof., OŠ Vukovina pod vodstvom Nine Mulc, prof., OŠ Ivana Gorana Kovačića pod vodstvom Karmen Perković, prof., 1. OŠ Dugave pod vodstvom Danuške Ružić, prof., OŠ Frana Krste Frankopana pod vodstvom Biserke Draganić, prof. i OŠ Dragutina Domjanića pod vodstvom Jasenke Štimac, prof. Bez njih ovoga projekta ne bi bilo, kao ni bez financijske potpore Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Kao projektni partneri Društvu prijatelja glagoljice ove su se godine pridružili Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša s Ksavera, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski povijesni muzej, Matica hrvatska i Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagreba. Prodekanica za međufakultetsku i međunarodnu suradnju prof. Andrea Pavetić za vođenje radionice Obucimo glagoljicu poslala je troje svojih najboljih studenata preddiplomskoga studija Modnog dizajna: Josipu Vurnek, Marka Petrića i Denisa Ristivojevića koji su se odlično snašli u ulozi poučavatelja. Radionicu Vuna, licitari i glagoljica vodila je Mira Kliček, dipl. likovna terapeutkinja; Radionicu freskoslikarstva Hari Vidović, prof. iz Roča; radionicu Glagoljica u quilling tehnici Halyna Kubinska, dipl. učiteljica razredne nastave iz Karlovca; Glagoljične torbice Tanja Skiba, prof. i radionicu Izrade glagoljičnoga slovoreda od slame Ana Žnidar, učiteljica razredne nastave. Strpljivo, radosno, s puno ljubavi vodili su učenike kroz svjetove različitih umjetničkih tehnika i zajedno s njima, uranjali u svijet glagoljaške baštine izranjajući iz udruženoga svijeta umjetnosti i baštine predmete uporabne vrijednosti. Glagoljična su se slova pokazala neiscrpnim vrelom stvaralačkoga nadahnuća, a nakon pročitanih ocjena sudionika projekta, cijeli se projekt pokazao vrijednim truda, stoga ćemo ovaj kratak prikaz završiti onako kako smo i započeli, mišljenjem jedne njegove sudionice:
"Ovo će mi iskustvo ostati u sjećanju jer smo obogatili svoj život tolikim novim spoznajama i upoznavali našu povijest i kulturu. Pamtit ću ovaj projekt zbog divnih ljudi u čijem smo društvu bili i zbog maštovitih radionica koje su nam dale ideje za budući rad. Voljela bih ponovno sudjelovati na ovakvom projektu u kojemu nam se otvaraju vrata jedinstvenih prilika za učenje i stvaranje."
Dora Rebić, 7. a, OŠ Ljudevita Modeca, Križevci