Održana sjednica Proširenog vijeća Provincije





U Zagrebu je, u samostanu sv. Franje Ksaverskog, 24. i 25. travnja 2019. pod vodstvom provincijala fra Ive Martinovića održana sjednica Proširenog vijeća Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša. Ono ima savjetodavni glas u odnosu na provincijsku upravu. Sjednica je sazvana ne temelju odluke Provincijskog kapitula 2017., koji je zatražio da se Prošireno vijeće na polovici mandata provincijske uprave osvrne „na ostvarenje odlukâ i preporukâ prethodnoga provincijskog kapitula“. Taj je osvrt bio središnji sadržaj sjednice. Sudjelovali su svi članovi Proširenog vijeća: članovi provincijske uprave ‒ fra Ivo Martinović, provincijal, fra Ivan Paponja, provincijski vikar, provincijski vijećnici fra Zvonimir Brusač, fra Branko Lovrić, fra Petar Grubišić i fra Ivan Široki i sedam izabranih delegata ‒ fra Branko Janjić i fra Hrvoje Perković iz Zagrebačke regije, fra Joso Živković i fra Anto Garić iz Kvarnerske regije, fra Niko Barun i fra Jurica Galić iz Zadarsko-splitske regije te fra Mirko Mišković, predstavnik privremeno zavjetovane braće.
Nakon pozdrava i uvodnih riječi provincijala fra Ive Martinovića vrhovna glavarica sestara dominikanki iz Korčule s. Katarina Maglica, održala je izlaganje „Redovničke ustanove nisu otok u vremenu“. Ističući da svijet oko nas i izmjene u njemu ostavljaju duboke tragove, pa i ožiljke, na redovničkim zajednicama, iznijela je i podrobnije prikazala sljedeće pojave i izazove: uznapredovali egocentrizam, kultura autonomije, kultura materijalizma i hedonizma, kultura relativizma, aktivizam, sekularizam, globalizacija društva i brza komunikacija. Te pojave mogu dovesti do otuđenja posvećenog života jer utječu na vjernost u življenju karizmatskog identiteta vlastite zajednice. U završnom je dijelu izlaganja iznijela četiri smjernice na putu ozdravljenja redovničke zajednice: inzistiranje na obnovi i produbljenju zajedništva, naglasak na odgoju i formaciji novih članova, zalaganje na području trajne formacije i ponovno pronalaženje identiteta zajednice, ako je on poljuljan.
U nastavku rada bio je osvrt na ostvarenje pojedinih odluka i preporuka prošloga kapitula. Pregled ciljeva i aktivnosti na području pastorala zvanja u posljednje dvije godine iznio je fra Marko Neretljak, provincijski promicatelj zvanja. Uz dosadašnje oblike rada (susreti mladih u samostanu, ljetovanje ministranata i mladih, svjedočenje redovnika-bogoslova u župama) ustanovljen je youtube kanal Provincije na kojem se predstavljaju i sadržaji s ovog područja, a u pripremi je i nova, opsežnija mrežna stranica Provincije. U budućnosti se, između ostalog, želi poraditi na kvaliteti susretâ mladih u samostanu i intenzivirati rad s bratstvima Franjevačke mladeži.
Na objedu su se braći iz samostana, s. Katarini Maglica i sudionicima sjednice pridružili i mons. Giuseppe Pinto, apostolski nuncij u Hrvatskoj i prvi tajnik Nuncijature mons. Janusz Stanisław Błachowiak. Apostolska nuncijatura nalazi se nedaleko od samostana, u Župi sv. Franje Ksaverskog, koja je povjerena franjevcima trećoredcima, pa je ovaj susret bio prigoda da se braća franjevci oproste s mons. Pintom koji uskoro završava svoju službu u Hrvatskoj.
Na početku popodnevnog rada provincijski ekonom fra Branko Lovrić dao je osvrt na odluke prošloga kapitula koje se odnose na ekonomiju i građenje. Izvijestio je, između ostalog, dokle se došlo u traženju načina kako da se nastavi dosadašnja djelatnost Samostana sv. Marije u Glavotoku (Krk), kao mjesta za duhovnu obnovu i odmor, o završetku priprema za obnovu samostana sv. Marije Magdalene u Portu (Malinska) koja će vjerojatno početi sljedeće jeseni, o djelovanju i poslovanju provincijske ustanove Kuće sv. Franje – doma za starije i nemoćne osobe u Odri u posljednje dvije godine te o smjernicama za pripravu konačnoga teksta novog provincijskog pravilnika o upravljanju vremenitim dobrima. U nastavku je potvrdio da će se uskoro izraditi idejni projekt unutarnjeg uređenja samostana u Martinšćici (Cres). Posebna je rasprava, na traženje prošloga kapitula, posvećena brizi o spomeničkom kompleksu kuće hrvatskog slikara Zlatka Šulentića u Zagrebu, koji je u vlasništvu Provincije, a nalazi se u susjedstvu ksaverskog samostana.
Fra Joso Živković, provincijski arhivar i knjižničar, imenovan na temelju odluke prošloga kapitula, izvijestio je o radu na daljnjem uređivanju provincijskog arhiva i knjižnice samostana na zagrebačkom Ksaveru tijekom prošle dvije godine. O tom je radu podnio opširni izvještaj. Cjelokupna zbirka Starije knjižne građe u ksaverskoj knjižnici je presložena i preregistrirana, izrađen je novi katalog te je sve potrebno poslano Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici za konačni upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U provincijskom arhivu je, između ostalog, uređen prostor, pribavljene su arhivske kutije, mape i papir, u arhivsku je zbirku uvrštena građa iz ukinutih samostana u Ogulinu i Kotarima, u drugu je prostoriju prenesena tekuća arhivska građa (od 2000. g.), izrađen je novi ormar za čuvanje povelja (pergamena) i tiskane glagoljske građe, uređena je zbirka Glagolitica (rukopisna i tiskana glagoljska građa). Za upis u Registar kulturnih dobara fra Mirko Mišković je preuredio i posložio građu zbirke Glagolitica u dva ormara, inventarizirao, signirao i opisao tiskanu glagoljsku građu te taj Inventar – Katalog poslao Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici radi upisa u spomenuti Registar. U planu je, za 2019. g., mjerenje mikroklimatskih uvjeta u spremištu i izrada plana sređivanja građe provincijskog arhiva, te, za 2000. g. izrada plana preventivne konzervacije arhivske građe.
Fra Branko Janjić, administrator provincijske mrežne stranice, imenovan, također na temelju odluke prošloga kapitula, radi „veće medijske prisutnosti u Crkvi i društvu“, izvijestio je o svom radu i planovima. Nakon povećanja kapaciteta stranice uvećan je u posljednje vrijeme i broj tekstovnih i slikovnih priloga. U tijeku je izrada nove stranice modernog formata (WordPress) s novim rasporedom rubrikâ, novim stalnim tekstovima te s novom fotografskom i video građom, na novom serveru; treba biti završena do ljeta ove godine.
U večernjim satima priređeno je predstavljanje „Bibliografije Vjesnika franjevaca trećoredaca 1963. – 2013.“ koja je objavljena prigodom 50 godišta publikacije kao br. 4 u 2013. g. i kao posebni CD. Bibliografiju su predstavili autor fra Joso Živković, suradnik u njezinu priređivanju fra Mirko Mišković te doc. dr. sc. Tomislav Galović s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U tom su razdoblju, kazao je fra Joso, objavljena 244 broja Vjesnika s ukupno 7136 stranica. U Bibliografiji je na 276 stranica obrađeno oko 3000 bibliografskih jedinica. Bibliografija ima autorsko kazalo, kazalo imena i mjesta te „kazalo provincijskih i drugih događanja i nekih pojmova“. Fra Mirko Mišković je na predstavljanju održao izlaganje „Neposredna koncilska liturgijska obnova i Vjesnik franjevaca trećoredaca“ (godišta 1963.- 1965.). Vjesnik je u tim godinama, kazao je u zaključku fra Mirko, „vjerno i precizno prenosio sva događanja vezana uz liturgijsku obnovu u sveopćoj Crkvi“ te donosio teološke analize i rasprave o pojedinim pitanjima, „ostajući vjeran idejama i načelima liturgijske obnove kako ju je zacrtao Koncil“. Dr. Galović je istaknuo vrijednost Bibliografije jer ona, zahvaljujući metodi po kojoj je priređena, pruža mogućnost pristupa mnogim i raznovrsnim podatcima. Takvu je bibliografiju mogao prirediti samo autor koji je i fratar, član Provincije, naglasio je dr. Galović.
Na početku drugoga dana fra Anto Garić, gvardijan samostana u Glavotoku, predstavio je ideju i maketu spomenika franjevcu trećoredcu glagoljašu, a u nastavku su o toj ideji iznesena različita mišljenja. Zatim je fra Petar Grubišić, provincijski vijećnik i koordinator za zvanja i početni odgoj, govorio o preporukama prošloga kapitula za to područje. Provincijski odgojni plan izrađivat će se nakon usvajanja revidiranog Odgojnog plana Reda na ovogodišnjem Generalnom kapitulu, najavio je fra Petar. Nakon njega je fra Zvonimir Brusač, provincijski vijećnik i koordinator za trajnu formaciju, izvijestio o ostvarivanju odluke i preporukâ koje se odnose na trajnu formaciju, posebno o susretima za trajnu formaciju mlađe braće. Provincijal fra Ivo Martinović naglasio je u raspravi važnost neformalnih bratskih susreta za rast u zajedništvu. O apostolatu i župnom pastoralnom radu, u duhu preporuke prošloga kapitula, govorio je fra Ivan Široki, provincijski vijećnik i koordinator za to područje. U većim i gradskim župama Provincija nastoji nastaviti s dosadašnjim pastoralnim aktivnostima. U samostanima se nastoji usredotočiti na pastoral sakramenta pomirenja i asistencije Franjevačkome svjetovnom redu. Provincijal je u svom osvrtu naglasio kako treba računati s činjenicom da će se u budućnosti smanjivati broj braće, a opseg poslova ostajati isti. To je dodatni motiv da se u pastoralnom radu, kao suradnici, još više angažiraju vjernici laici.
O radu provincijskog Povjerenstva za kulturnu baštinu u posljednje dvije godine izvijestili su fra Ivan Paponja, provincijski vijećnik i koordinator za to područje i fra Mirko Mišković, član povjerenstva, bogoslov, magistar teologije. Povjerenstvo je ostvarilo dva projekta: znanstveni simpozij o samostanu u Glavotoku (2018.) te uređenje tiskane glagoljske građe Provincijalata i stare knjižne građe u samostanu na Ksaveru (Zagreb). Osim toga je u samostanu u Zagrebu organizirano nekoliko prezentiranja glagoljske baštine Provincije zagrebačkim učenicima osnovnih i srednjih škola i studentima te hrvatskoj javnosti (u emisiji HRT-a „Pozitivno“). Iznesen je i niz poslova koji su u tijeku i niz poslova koji se planiraju sljedećih godina. u budućnosti, između ostalog, planira „izrada integralnih inventara glagoljske građe i starije knjižne građe iz svih naših kuća“, za što je fra Joso Živković već izveo vrlo vrijedne predradnje.
O ostalim odlukama i preporukama prošloga kapitula govorio je provincijal fra Ivo Martinović. Bila je riječ, između ostalog, o samostanu za primanje aspiranata, o ukidanju samostana u Ogulinu, o godišnjem sistematskom zdravstvenom pregledu redovnika, o ažuriranju Statuta Provincije te o nastavljanju njegovanja spomena na šibenskoga biskupa Srećka Badurinu (1930. – 1996.), redovnika ove Provincije.
Pri završetku sjednice provincijal je iznio izvješće i osvrt na kanonski pohod braći, bratstvima i samostanima Provincije tijekom ovogodišnje korizme. Istaknuo je vjernost i požrtvovnost braće u povjerenim službama i dužnostima, posebno braće starije dobi. Braća žive i djeluju svjesni sadašnje situacije Provincije, to jest manjega broja braće i manjeg broja novih zvanja u uvjetima jednakih pa i većih duhovnih i pastoralnih zadaća.

Fra Zvonimir Brusač