100. godišnjica rođenja fra Marka Japundžića





Na današnji je dan, 10. veljače 1914. godine, u Drenovcima rođen fra Marko Japundžić, franjevac trećoredac glagoljaš. Gimnazijsko školovanje polazio je u Brčkom, Vinkovcima i Zagrebu, a završio je u Krku. Godine 1932. upoznao se s franjevcima trećoredcima glagoljašima. Već slijedeće 1933 .godine započeo je novicijat u samostanu u Krku, te položio prve zavjete 10. rujna 1934. u Krku. Filozofsko-teološki studij završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1940. godine. Za đakona je zaređen 9. ožujka 1940., a za prezbitera 7. kolovoza 1940. u Zagrebu. Nakon teološkog studija, studirao je slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svećeničku je službu vršio kao kapelan u Salima i Šestinama, upravitelj župe u Kotarima, a 1951. godine odlazi u Rim na daljnji studij. U Rimu je doktorirao na Papinskom istočnom isntitutu godine 1955. tezom „Matteo Karaman. Vita attivita missionaria e redazione del messale glagolitico“. Uz studij vršio je službu arhivara Trećeg samostanskog reda, urednika liturgijskog kalendara Reda, suradnika hrvatskog programa Radio Vatikana. Bio je član pripravnog povjerenstva za istočne crkve na Drugm vatikanskom koncilu i povjerenstva za obnovu liturgijskih knjiga za Ukrajinsku katoličku crkvu. Također je i završio tečaj arhivistike i paleografije na Papinskoj školi za arhivistiku, tečaj iz misionarske medicine na Scuola della medicina missionaria dell'Ordine dei Cavalieri di Malta, te redovničko pravo pri Kongregaciji za redovnike.
U Domovinu se vratio 1980. godine, te je do smrti 6. veljače 2000. bio član samostanske zajednice u Odri. Njegov znanstveni opus broji više desetaka znastvenih članaka i radova od kojih se ističu teme i teze o nastanku glagoljice i slavenskog bogoslužja u Hrvata, hagiografski i bibliografski podaci o istočnim svecima u Biblioteca Sanctorum, istraživanje života i djela zadarskog nadbiskupa Matea Karamana (doktorska disertacija) te katalog slavenskih rukopisa vatikanske biblioteke (Opis na slavjanskite rukopisi vav Vatikanskata biblioteka, Sofija 1985.) koje je objavio u suatorstvu s Aksinijom Džurovom i Kasimirom Stančev. Uz znanstvene radove, objavio je i mnoštvo popularnih članaka. Bio je član Družbe Braće Hrvatskog Zmaja (zmaj Arslangradski) i Društva prijatelja glagoljice.