Samostan sv. Franje Ksaverskog na sjeveru Zagreba središnji je samostan Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša. U njemu je provincijalovo sjedište od 1927. te odgojni zavod redovničkih gimnazijalaca i studenata. Samostan je građen uz crkvu od 1923., a kasnije dograđivan sve do naših dana. Franjevci trećoredci došli su na Ksaver 20. kolovoza 1923 godine, a službeno uvođenje trećoredaca u posjed crkve uslijedilo je na blagdan sv. Franje Ksaverskog 3. prosinca 1923. 
Sadašnja crkva sv. Franje Ksaverskog sagrađena je 1752. godine, a gradili su je isusovci kao hodočasničku crkvu.
Poznata je Ksaverska kalvarija na kojoj se održavaju korizmeni nedjeljni križni putovi s mnoštvom vjernika. Već od prije postojale su drvene križne postaje, a današnji oblik projektirao je Ćiril Iveković i izvedene su u proljeće 1926. godine. Kalvarija je obnavljana više puta.
Od doseljenja u samostan redovnici su pomagali u pastoralnom radu susjednim župnicima, a 20. rujna 1942. bl. Alojzije Stepinac osnovao je župu svetog Franje Ksaverskog. Prigodom otvaranja župe Blaženik je slavio misu na staroslavenskom jeziku i tako pokazao da cijeni to dragocjeno blago i da mu je stalo do hrvatskog glagoljskog naslijeđa koje su franjevci trećoredci donijeli u Zagreb.
U samostanu, osim samostanskog arhiva, nalazi se i bogati provincijski arhiv koji sadrži višestoljetno kulturno blago koje su stvorili i sabrali franjevci trećoredci.
U samostanu postoji i  knjižnica koja je formirana odmah nakon dolaska redovnika na Ksaver. Prva knjiga koja je nabavljena u rujnu 1925. bila je »Veliki katekizam Deharb« za 12 dinara. Godine 1928. s prijenosom posmrtnih ostataka biskupa Mahnića u samostansku knjižnicu je prenesena i njegova knjižnica koju je on darovao redovnicima te je postala dijelom knjižničkog samostanskoga fonda. Danas samostanska knjižnica broji preko 14.000 naslova.
Samostan čuva i zbirku crkvenog posuđa i zbirku slika Zlatka Šulentića koji je bio susjed i prijatelj redovnika na Ksaveru. Iz župe sv. Franje Ksaverskoga danas zajednica ima jednog studenta teologije. U samostanu sada živi sedam svećenika, gimnazijalci i studenti te školske sestre franjevke koje rade u samostanu i župi. Redovnici ksaverskoga samostana rade u župi, predaju na Bogoslovnom fakultetu, pomažu u pastoralu drugima i odgajaju svoj podmladak.

Adresa: Jandrićeva 21, 10000 Zagreb
tel: (01) 46-73-801
faks: (01) 46-73-802
e-mail: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Članovi bratstva:
fra Ivan Paponja, provincijal
fra Marko Medo,  gvardijan i odgojitelj bogoslova
fra Nikola Barun, župnik i samostanski vikar
fra Božo Rimac, 1. vijećnik, ekonom provincije, pastoralni suradni u župi sv. Mihaela u Gračanima
fra Danijel Gornik, tajnik provincije
fra Izak Špralja
fra Mirko Kralj, župnik u gračanima

Galerija slika

Prvi početci samostana sežu u  1531. godinu, kada su sagrađeni crkvica i samostan koji su bili u vlasništvu Reda male braće provincije Bosne Srebrene. Hodočasnička crkva sv. Leonarda ujedno je i župna. Godine 1941. u samostan su došli franjevci trećoredci privremeno, a nakon dulje stanke preuzeli su ga kao trajno boravište. Redovnici su obnovili samostan i baroknu crkvu koja je i spomenik kulture. Župa danas broji oko 600 župljana. U sjeni samostana u Kotarima rodio se i odgajao poznati redovnik franjevac trećoredac i slavist fra Leonard Josip Tandarić. Danas su živa dva franjevca trećoredca iz župe Kotari. U samostanu žive i rade dva redovnika.

Adresa: Kotari 28, 10 430 Samobor
tel: 01/ 3381-518

Članovi bratstva:
fra Lovro Jelušić, gvardijan, župnik i ekonom
fra Alfons Kupres
fra Bernard Rubinić, samostanski vikar

Galerija slika

Nakon travnja prošle godine i posjeta Krku, nastavak obilaska samostana i župa koje vode franjevci trećoreci, bio je u subotu 01. svibnja, ovaj puta na istok Hrvatske.

U nadi uskrsnuća javljamo braći, rodbini, prijateljima i znancima da je naš subrat

O. fra Dragutin Mikulan

FRANJEVAC TREĆOREDAC

iznenadno preminuo u Gospodinu u četvrtak 22. srpnja 2010.,
u 55. godini života, 29. godini svećeništva i 35.  godini redovničkoga života.

U samostanu u Odri od našega ćemo se pokojnika oprostiti u ponedjeljak 26. srpnja u 10 sati.

Na posljednji počinak ispratit ćemo ga u ponedjeljak 26. srpnja u 14.10 sati na Mirogoju.
Sveta misa zadušnica služit će se, nakon pokopa, u crkvi sv. Franje Ksaverskog. 

Počivao u miru Božjem!

Zagreb, 23. srpnja 2010.

Crkva sv. Mihaela sagrađena je oko 1610. godine, a kapela je najvjerojatnije postojala već od 1518. godine.
Odredbom nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca godine 1942. osnovana je župa sv. Franje Ksaverskoga, pod koju potpada dio Gračana, a dekretom nadbiskupa zagrebačkog kardinala Franje Kuharića od 5. srpnja 1983. Gračani postaju samostalna župa.
Župa sv. Mihaela mlada je župa, pred kojom je budućnost, jer neprestano raste brojem zbog doseljavanja novih vjernika. Nadamo se da će vjernici Gračana uskoro početi graditi veću crkvu za svoje potrebe. U Gračanima se rodilo više svećeničkih i redovničkih zvanja, a franjevci trećoredci imali su jednoga redovnika. Danas u župi živi i radi jedan redovnik koji upravlja župom, a pomažu mu redovnička braća sa Ksavera.

Adresa: Isce 33 A, 10 000 Zagreb
tel: 01/ 4645-103
web stranica: www.zupa-gracani.hr
e-mail: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
fra Mirko Kralj, župnik

Galerija slika

Gradnja samostana sv. Franje Asiškoga sa sjemeništem u Odri započeta je 1967., a 1968. u nj su se uselili redovnici i sjemeništarci te je započela je s radom gimnazija, koja je s radom prestala 1973. god. Jedno vrijeme u Odri je stanovalo i nekoliko bogoslova, a sjemeništarci su pohađali sjemenišnu gimnaziju na Šalati u Zagrebu. Kasnije su samostanski prostori korišteni za različite duhovne susrete, hodočasnike, mlade, djecu itd.
Tijekom Domovinskoga rata samostan je bio utočište prognanicima i izbjeglima iz Hrvatske i Bosne. Godine 2002. i dalje samostan je obnovljen i proširen i danas, osim redovnicima, služi i kao dom za starije i nemoćne osobe. Redovnici samostana bili su profesori u gimnaziji, danas su neki profesori na Bogoslovnom fakultetu. Neki su radili u različitim crkvenim kulturnim ustanovama. Jedan od poznatijih je slavist pokojni fra Leonard Josip Tandarić Prvi gvardijan samostana u Odri, profesor i ravnatelj gimnazije Srećko Badurina, kasnije je postao šibenski biskup. Redovnici danas pomažu u pastorolu u župi Odra, po turopoljskim župama i drugdje. Danas u samosatnu živi i radi devet redovnika.

Adresa: Sv. Izidora 5, Odra, 10 020 Novi Zagreb
tel: 01/ 6269-300
faks: 01/ 6269-309

Članovi bratstva:
fra Ilija Živković, gvardijan
fra Petar Bašić, samostanski ekonom i vikar
fra Dragutin Mikulan, ravnatelj Doma za starije i nemoćne osobe "Kuća sv. Franje"
fra Anđelko Badurina
fra Josip Baričević
fra Vlatko Badurina

KUĆA SV. FRANJE
Dom za starije i nemoćne osobe
Adresa: Sv. Izidora 5, Odra, 10 020 Novi Zagreb
tel: 01/ 6269-303
faks: 01/ 6269-309
web: Kuća sv. Franje
e-mail: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

fra Dragutin Mikulan, ravnatelj Doma

Galerija slika

Pod budnim okom ksaverskog gvardijana fra Marka Mede djelatnici Zrinjevca uredili su ksaversku kalvariju. Postavljene su i dvije ploče koje su nedostajale na križnom putu i to za 12 i 14 postaju.