Franjevci trećoredci došli su u Split 1939. godine. Na predjelu Splita, zvan Sukoišan, kupili su jednu obiteljsku kuću i pretvorili je u samostan sv. Josipa. U samostanu je jedna prostorija pretvorena u  kapelu sv. Josipa. Početkom siječnja 1947. godine na blagdan sv. Obitelji ( u ono vrijeme blagdan sv. Obitelj slavio se u siječnju) osnovana je župa sv. Obitelji i povjerena franjevcima trećoredcima, a kapela sv. Josipa služila je kao župna crkva.
Osjećala se potreba za većom crkvom. Uz sve teškoće na koje se nailazilo nadbiskup Frane Franić 28. prosinca 1969. godine blagoslivlja temeljni kamen nove crkve, a 19. ožujka 1971. godine na blagdan sv. Josipa posvećuje župnu crkvu sv. obitelji. Župa danas oko 15000 žitelja. Pečat samostanu, župi i cijelome Splitu, ostavio je prvi župnik župe, čovjek sveta života fra Stjepan Sorić, čije tijelo počiva u kapeli uz crkvu. Uz samostan je rastao i osjećao se kao njegov dio mladić koji je danas svećenik i redovnik provincije franjevaca trećoredaca. Danas u samostanu živi i radi pet redovnika.

Adresa: Sukoišanska 8, 21 000 Split
tel/faks: 021/ 485-044

Članovi bratstva:
fra Zvonimir Brusač, gvardijan i odgojitelj sjemeništaraca
fra Petar Grubišić, samostanski vikar i ekonom, župnik
fra Jerko Penava, vijećnik i župni vikar
fra Josip Marcelić
fra Andrija Štajduhar
fra Matej Jovanovac, pomoćni odgojitelj sjemeništaraca i pastoralni suradnik

Galerija slika

Franjevci trećoredci - glagoljaši žive u samostanu sv. Mihovila kraj istoimene crkve od 1818. godine. Prije toga živjeli su, od 1541. do 1806., u samostanu sv. Ivana Krstitelja, udaljenog stotinjak metara od sadašnjeg prebivališta. Na to pak mjesto došli su iz povijesno značajnog lokaliteta i samostana sv. Ivana Krstitelja na Polačišću, u dnu gradske uvale, gdje se spominju prvi put 1387. god. Taj je, naime, samostan srušen 1537., po odluci gradskih vlasti zbog nadiruće turske opasnosti. U novije vrijeme trećoredci su, na tom svom izvorišnom mjestu, ponovno sagradili samostan i novu crkvu te danas žive na dva mjesta u Zadru.
Crkva sv.  Mihovila spominje se prvi put 1150. kao jedna od više zbornih crkava u gradu.
Bila je dugo i župna crkva i sjedište mnogih bratovština (Gospe od Sniga i drugih). Od sačuvanih umjetnina najvrjednije je veliko slikano raspelo iz 13. stoljeća. Osnovni apostolat redovnika je ispovijedanje vjernika i može se reći da je crkva sv. Mihovila središnja i najveća ispovjedaonica Zadarske nadbiskupije. U samostanu danas živi i radi pet redovnika.

Adresa: Mihovila Klaića 11, 23 000 Zadar
tel: 023/ 213-262

Članovi bratstva:
fra Miroslav Barun, gvardijan
fra Antun Badurina
fra Edi Ricov, vijećnik
fra Nikola Nižić
fra Božo Bugarija, ad. disp. prov
fra Alojzije Duvnjak, samostanski vikar i ekonom

Galerija slika

Ovaj samostan franjevci trećoredci drže svojom Maticom u Hrvatskoj jer im je on prvi samostan. Podignut je 1439. godine. Rušen je i obnavljan više puta, a redovnici su se selili u druge dijelove Zadra. Rušili su ga i sami redovnici da se u nj ne usele neprijateljske vojske. Iznajmljivan je redovnicima pravoslavcima u vrijeme njihova izgnanstva. Redovnici su se snalazili čuvajući uvijek uspomenu na svoj prvi samostan. Uz staru crkvicu izgrađen je u naše vrijeme novi samostan i moderna crkva sv. Ivana Krstitelja koja služi kao župna crkva. Župa je ustanovljena 1953. godine i otada je vode franjevci trećoredci i nadamo se da je više neće napuštati nikada zbog nevoljnih okolnosti. Iz župe sv. Ivana Krstitelja danas redovnička zajednica franjevaca trećoredaca ima jednog studenta teologije. U samostanu danas žive i rade dva redovnika.

Adresa: Glagoljaška 3, 23 000 Zadar
tel: 023/ 212-546
faks: 023/ 213-029

Članovi bratstva:
fra Branko Lovrić, gvardijan i župnik
fra Grgo Sikirić
fra Kristijan Kuhar, samostanski i župni vikar

Galerija slika

Samostan sv. Pavla Pustinjaka smjestio se na otočiću Galevcu (Školjiću), odmaknutom od Preka na otoku Ugljanu osamdesetak metara. Mještani Preka, redovnici i ostali Galevac nazivaju Školjić. Po nekim povjesničarima otok su ranije nastanjivali redovnici pavlini, čijem je zaštitniku sv. Pavlu Pustinjaku posvećena samostanska crkva.
Franjevci trećoredci na Školjiću su od 1446. godine. Taj otočić dobili su od zadarskog plemića Milanje, a posjed im je 1454. godine potvrdio papa Nikola V. Crkva je popravljana 1516. i 1564. godine,  a posvetio ju je 1596. godine ninski biskup Horacije Belloti, o čemu svjedoči latinski natpis nad ulazom u crkvu.
Samostan je u prošlosti nekoliko puta bio pretvoren u lazaret, pa su se redovnici pod cijenu vlastitog života brinuli za oboljele od kuge. U samostanu je u prvoj polovini 20. st. djelovala gimnazija s pravom javnosti, u kojoj su se školovali mnogi redovnici, od kojih dosta i danas živi, a školovala je i više hrvatskih intelektualca različitih zvanja i zanimanja. Na Školjiću je bio i redovnički novicijat provincije. Iz župe Preko, u kojoj je samostan, franjevci trećoredci su imali i danas imaju veći broj svojih redovnika.
Danas je samostan obnovljen i služi održavanju duhovnih vježbi, školi hrvatskog jezika za djecu naših iseljenika i odmoru. U samostanu žive tri redovnika.

Adresa: Školjić, 23 273 Preko
tel: 023/ 286-455

Članovi bratstva:
fra Božo Sučić, gvardijan i ekonom
fra Roko Gregov
fra Ivan Badurina, samostanski vikar

Galerija slika